Kako izgleda posao hardver inženjera u ARS Embedded Systems?

Nema boljeg načina da upoznate ARS nego kroz razgovore sa našim zaposlenima. Dejan Stamenković je hardver inženjer u ARS Embedded Systems sa preko trideset godina iskustva i pristao je da podeli svoju priču i gledište o industriji hardvera i ovom zanimanju.

1. Hardver inženjer je po definiciji osoba koja  projektuje, razvija i testira novi uređaj. To je neko ko radi sa fizičkim komponentama, ali mora dobro i da razume razvoj računarskog softvera. Dejane, kako posao hardver inženjera izgleda u praksi?

Hardver inženjera ljudi zamišljaju kao nekog ko se bavi šemama, lemljenjem i pločicama. Ono što je najvažnije je to da hardver inženjer mora da vidi celinu i da vodi računa o više stvari istovremeno u jednom procesu. Kada radi na jednoj komponenti, u isto vreme mora da razmišlja i o drugih pet.

Jasno je da je preduslov za obavljanje ovog posla pre svega dobro poznavanje elektronike, ali pokušaću da kroz par koraka pojasnim kako izgleda posao hardver inženjera:

  • Prvi korak mora biti upoznavanje sa zahtevima i potrebama potrošača/kupca/naručioca posla i dogovor sa kolegama pre započinjanja projekta; Mnogi zanemaruju ovaj korak, ali ovo je ključno.
  • Zatim sledi osmišljavanje koncepta i arhitekture, testiranje i potvrda koncepta radi ranog eliminisanja tehničkih rizika.
  • Drugi korak je projektovanje uređaja, tj. električne šeme.
  • Treći korak je izrada ploče (PCB).
  • Četvrti korak je asembliranje (to je kada na praznu ploču ubacujemo/lemimo čipove, kondenzatore, otpornike i sve ono što čini jedno električno kolo).
  • Peti korak je testiranje prototipa, dodatne dizajn iteracije i usavršavanje proizvoda, sertifikacija i sertifikacioni testovi, puštanje u proizvodnju.

2. Koje veštine mora da poseduje ili razvija hardver inženjer?

HW inženjer mora da:

  • ume da sluša i razume zahteve i potrebe privrede/industrije
  • bude sistematičan – da vidi celinu i kontroliše mnogo stvari istovremeno
  • bude kreativan u umerenim dozama; Potrebna je doza kreativnosti kod izrade celog projekta kao i kod izrade pločice, ali za većinu komponenata koje se koriste u elektronici postoji dokumentacija. Za čipove uglavnom postoji referentni dizajn. Ako se šema promeni mnogo više od preporučene takvo rešenje sigurno neće raditi. Ne pitajte me kako znam!
  • rešava probleme i ne nervira se oko njih.

 3. Koje proizvode razvijate u ARS-u?

U ARS-u razvijamo rešenja za različite industrije, pa tako u svom portfoliju imamo rešenja koja se koriste u medicini, sportu, fizio terapiji, industriji, poljoprivredi. Ja konkretno trenutno radim na dva veoma zanimljiva projekta: SUJI, uređaj koji pomaže sportistima da se brže oporave od povrede, ali takođe nalazi i kliničku primenu u poboljšanju kvaliteta života osoba sa određenim bolestima.

Drugi projekat je uređaj za praćenje kvaliteta vode i doziranja minerala, svrha je da se omogući bolji kvalitet vode na samom izvoru, u cilju smanjenja plastičnog otpada, kao i emisije CO2 usled transporta plastičnih boca.

4. Koje tehnologije najčešće moraju da zadovolje uređaji koje ti razvijaš?

To su uglavnom Bluetooth, LoRa, WiFi, GSM, Ethernet, DDR3, I2C, SPI, digital electronics, i svi tipovi senzora.

5. Dejane dugo si u ovom poslu. Da li se dešava da kada projektuješ i razvijaš neko rešenje i posle ovoliko godina iskustva praviš greške?

Samo onaj ko ništa ne radi ne pravi greške, ali ipak ne bih to nazvao greškama. Sasvim je normalno da u procesu projektovanja, razvoja i testiranja imamo verziju jedan, verziju dva, verziju tri. To što nešto odmah ne radi kako bi trebalo je nekako i normalno i ja na to ne gledam kao na grešku nego kao stepenicu u razvoju do odličnog rešenja.

I najiskusnijima se ponekad dese početničke greške, kao npr. da u brzini okrenu napajanje naopako. Ako ne postoji zaštita, nešto će izgoreti. Nema hardver inženjera koji bar jednom nije video i osetio beli dim.

Zato i postoji jedna anegdota u svetu elektronike:

„Elektronika radi na beli dim! Kad se zadimi i kad se ispusti beli dim onda više ne radi.“ J

6. Kakve su prilike za učenje i razvoj u ARS-u?

Uslovi su odlični. Kompanija ARS mnogo ulaže u profesionalni i lični razvoj svojih zaposlenih. Nabrojaću samo neke od obuka i treninga koje su meni lično na raspolaganju:

  • obuka u razvoju štampanih ploča,
  • obuka o rutiranju ploča
  • obuka o korišćenju Altium Designer softvera
  • obuka za agilne i scrum metode poslovanja
  • obuka o arhitekturi i dizajnu uređaja prema IPC standardima
  • obuka o EMC i EMI sertifikaciji za proizvode na tržištu i metode projektovanja ploča za prolazak sertifikacije
  • razni vebinari o novim tehnologijama, metodama arhitekture i dizajna uređaja, korišćenju Altium dizajnera

Moram da spomenem svakako i treninge ličnog razvoja: o timskom radu, kako biti dobar član tima, kako biti vođa tima, treninge komunikacije u timu i sa klijentima, treninge asertivne komunikacije, kao i časove engleskog jezika.

7. Kakva je atmosfera u ARS-u?

ARS je relativno mala kompanija. Ima nas 20-ak. To znači da se svi poznajemo. To je upravo ono što mi se u ARS-u dopada. Ovo je kompanija u kojoj je čovek važan kao pojedinac i kao član tima i to je prednost u odnosu na velike kompanije koje su uglavnom orijentisane  samo na rezultat. Ovde se slušaju ideje pojedinca i uvažavaju.

8. U IT industriji je popularan hibridni model rada. Da li hardver inženjer može da radi od kuće ili
sa neke udaljene lokacije?

Kompanija ARS omogućava svojim zaposlenima hibridni model rada, ali moje mišljenje je da se „teško lemi na daljinu!“  Kada radim na nekom konceptu ili dizajnu, mogu da radim od kuće, jer to ne zahteva opremu, ali svakako uživam da uzmem lemilicu u ruke i radim sa laboratorijskom opremom, pa onda volim da dođem i u kancelariju kad treba.

9. Kako izgleda intervju za posao hardver inženjera u ARS-ES?

Intervju za posao se razlikuje za svaku poziciju. Svako prolazi kroz obavezan intervju sa našim HR-om, a tehnički deo intervjua je specifičan za svaku poziciju. Kao što sam već spomenuo, ARS- je mala kompanija i moje mišljenje je da oni koji se zapošljavaju kod nas ne prolaze „sedam krugova pakla.“ Sve se odvija relativno brzo. Ono što treba je da uverite kolege da vam je elektronika strast, da znate da radite svoj posao, ili i ako ne znate i ako ste početnik da ste spremni da učite i da pokažete način razmišljanja koji se uklapa u ARS kulturu.

10. Šta su trendovi/predviđanja kada pričamo o razvoju hardvera?

Ubrzan razvoj tehnologije stvara potrebu za hardverskim inovacijama, pre svega novom unapređenom arhitekturom čipova. U narednih nekoliko godina, inovacije u skladištu, uređajima, čipovima i drugim hardver uređajima će izazvati novu revoluciju u IT svetu. Evo nekoliko primera iz izvora koje pratim (https://www.techrepublic.com/)

  • Čipovi budućnosti će biti znatno brži i znatno manji – predviđa se da će veličina čipa u budućnosti biti 1 nm, a to je već nešto što je u razvoju
  • Kompaktnija fleš memorija – tehnologija nastavlja da napreduje, isporučujući manje i lakše laptopove, tablete i druge uređaje (novi načini vertikalnog slaganja ćelije fleš memorije, omogućiće uštedu prostora, ali će i uređaji biti manji i tanji.
  • Trajna memorija – sa trajnom memorijom, računari mogu da preuzimaju informacije čak i nakon što su isključeni i ponovo uključeni. Ubuduće ćemo videti nove oblike nepromenljive memorije koje će omogućiti skladištenje podataka uz manje troškove i manje energije. Ovo će omogućiti manjim uređajima da skladište još više podataka.
  • Nove arhitekture čipova će poboljšati performanse mašinskog učenja u odnosu na ono što je trenutno dostupno sa grafičkim procesorskim jedinicama (GPU). Ova poboljšanja performansi će dramatično poboljšati prenos podataka i izvršenje mašinskog učenja i analitike.
  • Mobilni uređaji će imati pojačanu bezbednost – u budućnosti će biti omogućeno korišćenje bezbednog šifrovanog memorijskog prostora na standardnim CPU-ima.
  • Dronovi – bespilotne letelice (UAV) će nastaviti da se guraju u komercijalne aplikacije, bilo da se radi o isporuci paketa, fotografisanju ili snimanju fizičkog terena kojem je teško pristupiti. Oni će prikupljati IoT podatke preko senzora i kanalisati ih u centralne komunikacije.
  • Roboti bez posade – roboti mogu da sprovode jednostavne medicinske procedure, čiste objekte i biraju i pakuju artikle u skladištima. Inteligencija u ovim automatizovanim mašinama će biti dodatno povećana kako nove tehnologije budu dolazile da prikupljaju sve što su sve mašine naučile u centralnu banku podataka kojoj svaka mašina može da pristupi.
  • Pametne naočare, pametni satovi i niz uređaja za detekciju pokreta biće znatno unapređeni i mnogo rasprostranjeniji u upotrebi.
  • VR oprema će biti lakša za korišćenje – glomazne slušalice su opterećivale korisnike VR-a i izazvale im vrtoglavicu, što je navelo kompanije da izbegavaju VR aplikacije. To će se promeniti u veoma bliskoj budućnosti.
  • Lokalno prikupljanje energije za pristup Internetu – sa automatizacijom i mnoštvom IoT uređaja koji se dodaju radnom opterećenju interneta, biće potrebna nova unapređena tehnologija za povećanje propusnog opsega.

11. Kakva će biti potražnja za hardver inženjerima u budućnosti i da li će ovo biti još
popularnije zanimanje nego što je danas?

Ovo je veoma traženo zanimanje i predviđanja su da će tako ostati i u budućnosti. Predviđa se rast od 5-10% u narednih 10 godina.